Književne večeri

Veza između erosa i literature stara je koliko i to dvoje, ona je po svemu u temeljima užitka i stvarne ljudske potrebe za ljepotom. Kada sam dobio poziv da budem ovogodišnji književni izbornik Casanovafesta, nemalo sam se zbunio, a bit ću iskren, malo i prestrašio. Učinilo mi se to velikim teretom za nekoga još dječački sramežljivog i povučenog. No, izazovno je bilo zamisliti Casanovu u njegovim šetnjama Vrsarom, sjetiti se toga lijepog gradića u Istri ljeti, dok se sloboda nazire iza svakog ugla, misliti o kolegama i njihovim tekstovima u kojima na ovaj ili onaj način eros ima važno i nezaobilazno mjesto. Izbor je pao na moje prijatelje i pisce koje neobično cijenim: Romana Simića Bodrožića, Marinelu, Kemala Mujičića Artnama i Pavla Goranovića. Naravno, tu je i stari gost festivala Drago Glamuzina, sa svojom novom knjigom erotskih pjesama, sjajno ukomponiranih s fotografijama Stanka Abadžića u luksuzno i limitirano izdanje.

Vidimo se na književnim večerima!

Ivica Prtenjača

Koordinator književnog programa

Marinela

Rođena je 1971. u Zagrebu. Pod pseudonimom Marinela, od 1988. objavljuje prozu i poeziju u časopisima (Quorum, Oko, Vijenac, Revija, Rijek, Libra, The Bridge, Libra Libera, Zarez, Lettre internationale, Republika, Morsko prase, Ars, Tema …)

1996. Lift bez kabine, priče, Meandar, Zagreb

2002. Pušite li?, priče, Meandar, Zagreb

2011. Ne želim ti ugodan dan, poezija, Meandarmedia , Zagreb

Kemal Mujičić Artnam

Kemal Mujičić Artnam rođen je 14. veljače 1960. godine u mjestu Turbe kod Travnika. Poslije završene srednje škole u Travniku 1980. dolazi u Zagreb, gdje studira na Tekstilno-tehnološkom fakultetu. Nakon niza književnih nastupa na raznim književnim tribinama i objavljivanja u relevantnim književnim časopisima 1994. godine objelodanjuje svoju prvu zbirku pjesama. Od tada redovito predstavlja nove radove na III. programu Hrvatskog radija, književnim festivalima, javnim priredbama i književnim časopisima. Pjesme su mu uvrštene u sedam antologija i dva relevantna pregleda suvremene hrvatske poezije (Strast razlike – Tamni zvuk praznine i Off-line) te nekoliko zbornika. Koncem 2009. godine premijerno mu je izveden radioroman u pet nastavaka prema romanu Pet litara benzina. Pojedine pjesme i priče prevedene su mu na njemački, engleski, španjolski, poljski, slovenski i makedonski jezik. Član je Društva hrvatskih književnika. Živi u Zagrebu.

Objavio je sljedeće knjige: Petkom poslije ribe, pjesme, Meandar, 1994; Ples, pjesme, Meandar, 1996; Zona zoo, pjesme, Meandar, 2000; Ubrzanje, pjesme u prozi, Naklada Breza, 2002; Rad na crno, priče, Meandar, 2004; Pet litara benzina, roman, Naklada Breza, 2006; Vrijeme za ljubav, Meandarmedia, 2010.

Roman Simić Bodrožić

Roman Simić Bodrožić rođen je 1972. u Zadru. Napisao je: U trenutku kao u divljini (poezija, 1996., s T. Zajecom i V. Grgurićem), Mjesto na kojem ćemo provesti noć (priče, 2000.) i U što se zaljubljujemo (priče, 2005.). Dobio je Nagradu Jutarnjeg lista za prozno djelo, drugu Nagradu “Ranko Marinković” za kratku priču, drugu nagradu Goran za mlade pjesnike i Kiklopa za urednika godine. Radovi su mu prevedeni na desetak jezika. Uređuje knjige, časopise, izbore i antologije te, već deset godina, Festival europske kratke priče.

Drago Glamuzina

Drago Glamuzina rođen je u Vrgorcu. Diplomirao je književnost i filozofiju u Zagrebu. Radio je kao novinar u Vjesniku i urednik u Nacionalu, a od 2003. je glavni urednik u izdavačkoj kući Profil. Jedan je od osnivača i programski direktor Zagrebačkog sajma knjiga. Njegove knjige pjesama Mesari i Je li to sve dobile su više značajnih nagrada te su objavljene i u Njemačkoj, Makedoniji, Sloveniji i Srbiji. Uvršten je u desetak antologija suvremenog hrvatskog pjesništva. Zajedno s Romanom Simićem, objavio je panoramu hrvatske erotske priče Libido.hr. Prije dvije godine objavio je roman prožet erotikom, Tri, koji je dobio nagradu T-portala za najbolji roman te godine, a objavljen je i u Srbiji i Makedoniji.

Na prošlogodišnjem Casanovafestu predstavio je nagrađivani roman Tri, a ove godine promovirat će poetsko-fotografsku monografiju Sami u toj šumi, u kojoj je pedeset njegovih pjesama Stanko Abadžić popratio s 50 crno-bijelih fotografija ženskog tijela.

Pavle Goranović

Pavle Goranović rođen je 1973. godine u Nikšiću u Crnoj Gori. Diplomirao
je filozofiju. Piše poeziju, prozu i književnu kritiku. Urednik je u časopisu za književnost, kulturu i društvena pitanja ARS.

Objavio je knjige pjesama: Ornamentika noći (1994.), Čitanje
tišine (1997.),  Knjiga privida (2002.), Kako mirišu knjige (izbor iz
poezije, Zagreb, 2009.) i Cinober (2009.). Autor je više izbora iz
suvremene crnogorske književnosti u stranim časopisima, kao i
književno-povijesne monografije Tin Ujević i Crna Gora (Zagreb,
2008.).

Njegovi književni radovi prevedeni su na engleski,
talijanski, francuski, slovenski, slovački, makedonski, poljski,
švedski, albanski, hebrejski… Zastupljen je u brojnim antologijama
poezije i kratke priče te u antologiji New european poets (Novi
europski pjesnici), Graywolf Press Published, SAD, 2008.).

Kao posebna izdanja, objavljeni su: Knjiga prividov (2006.) na
slovenskom, Dolaze anđeli ravnodušnosti, 2009., izbor iz poezije na makedonskom te Reading of silence na engleskom jeziku.

Dobitnik je nagrade „Risto Ratković” za najbolju knjigu poezije u 2009.
godini i nagrade „Vito Nikolić” za najboljeg crnogorskog lirika (2010.).