I neka je tek drugi put, ali već je tradicija! S tom je mišlju direktorica Casanovafesta Mariam Abdelghani pozdravila uzvanike na otvorenju drugog vrsarskog Festivala ljubavi i erotike, skromnom i kratkom protokolarnom okupljanju sljubljenom s prvim festivalskim događajem, otvorenjem izložbe erotskih grafika Miroslava Šuteja (1936.-2005.). Dobrodošlicu je gostima Festivala poželio i načelnik općine Vrsar Franko Štifanić, a treći govornik, Slobodan Vugrinec, nastupio je u dvostrukoj ulozi: kao jedan od idejnih začetnika Casanovafesta, ali i kao član Savjetodavnog odbora Fondacije Miroslava Šuteja. Prenijevši pozdrave umjetnikovog sina Šimuna Šuteja, koji zbog hitnih obveza na drugome mjestu nije mogao doći u Vrsar, Vugrinec je podsjetio na anegdotu iz vlastitog mladenaštva odnosno na prvi susret s erotskom grafikom Miroslava Šuteja koja je visjela na istome zidu na kome su motovunski mladići u ono doba zajedno gledali svoje prve “filmove za odrasle”, prikazivane starim projektorom koji se jako zagrijavao pa ga se radi hlađenja često moralo gasiti. U čestim prisilnim pauzama između projekcija pogled je “bježao” prema Šutejevoj grafici na kojoj su se dvije ženske noge spajale u rascvjetalom tučku, navodeći na razmišljanje o izvorima života, radosti i ljepote, pripovijedao je Vugrinec. Te grafike nažalost nema na ovoj vrsarskoj izložbi, ali je zato izloženo dvadesetak ne manje dojmljivih drugotisaka iz grafičke serije “Prijapov vrt”, nastalih sedamdesetih godina prošlog stoljeća. Aludirajući na naslov izložbe, Vugrinec je procijenio da će u ovim Šutejevim radovima više uživati žene nego muškarci, a je li tome doista tako, provjerite sami: izložba se tijekom Casanovafesta može razgledati u prizemlju zgrade Općine Vrsar, na Trgu Degrassi 1.

            Da poruka direktorice Abdelghani o kratkoj ali već nedvojbenoj tradiciji Casanovafesta “drži vodu”, uvjerili smo se odmah u prvome satu Festivala: programi tematski vezani uz ljubav i erotiku i ove godine slijede lani iskušani i od publike toplo prihvaćen koncept naizmjeničnih uživanja u likovnoj umjetnosti, književnosti, filmu i glazbi, s najboljim darovima istarskoga podneblja kao enogastronomskom nadgradnjom. Već na otvorenju Šutejeve izložbe podsjetili smo se na službena festivalska vina, malvazije Damijanić i Terzolo, a na vrsarskoj se rivi, gdje takva ponuda izgleda nailazi na puno bolju recepciju publike nego lani kad su štandovi bili postavljeni u montrakerskoj šumici, moglo kušati (a moći će se i danas i sutra) poizbor afrodizijačkih jela, naravno s istarskim kamenicama, istarskim tartufima te istarskim medom s istarskim orasima u središtu pozornosti.

            Montrakerska je šumica, točnije, pitoreskna terasa beach-bara Dionys, po drugi put postala književnom pozornicom Casanovafesta. Akteri prve od tri festivalske književne večeri bili su pisci Pero Kvesić i Drago Glamuzina, i iako je Kvesić ovogodišnji moderator ukupnog festivalskog književnog programa, zapravo su predstavljali – jedan drugog. Roman Drage Glamuzine “Tri” je po Kvesićevu mišljenju, “posljednji pravi domaći erotski roman koji donosi osjećaj autentičnosti stvarnog života, s likovima od krvi i mesa, gotovo anatomski analiziranih”, a autor ovoga romana dodao je da je “u ljubavnom trokutu muža, žene i ljubavnice ljubomora njegov prilično važan element, dok seksa ima i nema, seks je ovdje pozadina kojom se jače ističu odnosi među likovima, ali nije toliko bitan”. Međutim, Glamuzina je sasvim drukčijom ocijenio drugu knjigu koja se sinoć predstavljala, zbirku erotskih priča “Osveta” Pere Kvesića, što je zapravo novo i za desetak priča prošireno izdanje knjige koja je pod istim naslovom izašla 1983. godine. Iako su stare 30-40 godina, te Kvesićeve priče i danas su vitalne i žive, i to je, kazao je Glamuzina, “dobrohotna knjiga puna humora i vedrog, oslobađajućeg seksa. Kvesićeva “Osveta” je inače druga knjiga nastala u festivalskoj “Biblioteci Casanova”, nakon lanjske zbirke erotskih minijatura “Casanovina jabuka” Drage Orlića.

            Nakon prve festivalske književne večeri, uslijedila je prva filmska. Film talijanskog “kralja filmske erotike” Tinta Brassa “Voajer” iz 1994. godine privukao je u ljetno kino na Montrakeru lijep broj gledatelja.

Pjevačica Jelena Radan naprosto je osvojila publiku Casanovafesta svojim koncertom “Moja potraga za fadom”. Sjetna i emotivna portugalska tradicijska glazba koja pjeva o ljubavi, čežnji i tuzi, pjesme koje je Jelena pjevala “kao da je tamo rođena”, uz izvrsnu instrumentalnu pratnju triju gitara, odagnale su kod brojnih slušatelja osjećaj hladnoće koja se počela spuštati na motrakerski poluotok, a raspoložena je pjevačica željnoj publici poručila: “Ja ću se pozabaviti ljubavnim aspektom ovog Festivala, dok onaj erotski prepuštam vama”. Tko nije poslušao Jelenin savjet, mogao se u nastavku prve festivalske večeri zabaviti još u beach-barovima na Montrakeru.

            Nakon izvrsnog, zanimljivog i raznovrsnog prvog dana drugog Casanovafesta, slijedi još živahniji drugi: u 18 sati na programu je predavanje Nataše Barolin Belić “Mitovi o seksualnosti i što nam čine”; u 19 sati slijedi otvorenje izložbe fotografija Rina Gropuzza i Mare Bratoš; u 20 sati Pero Kvesić predstavlja književnice Milanu Vlaović i Marinu Vujčić; u 22 sata prikazuje se film “Sanjari” Bernarda Bertoluccija; u 23.30 sviraju Boom Pacha Boom, a od jedan sat poslije ponoći u beach-baru “Dioniz” nastupa DJ Borovich.

Davor ŠIŠOVIĆ