Montraker

Znamenitostima Vrsara treba pribrojiti i stare kamenolome u kojima se neprestano lomio kamen od rimskih vremena do naših dana. Neki povjesničari umjetnosti pretpostavljaju da je monumentalna i monolitna kupola mauzoleja istočno-gotskog kralja Teodorika Velikog (493. – 526.) u Raveni napravljena od vrsarskog kamena. Kamenolomi oko Vrsara i Rovinja naročito su se eksploatirali u doba duge mletačke vlasti nad Istrom (13. – 18.st.). U doba renesanse i baroka, u talijanskim gradovima, bio je dobro poznat kvalitetni kamen iz Vrsara (pietra di Orsera). Naročito se upotrebljavao u Veneciji za gradnju palača, mostova, crkava. Radi nabave kvalitetna kamena, u Vrsar su povremeno navraćali talijanski kipari i graditelji. Prvi podatci o izvozu vrsarskog kamena u Veneciju potječu iz 14. stoljeća kada je 1334. privremeno boravio mletački kipar Leonardo Tagliapietra. U doba svoje pune aktivnosti u Veneciji, gdje je ostavio svoja najvažnija djela (radovi na Duždevoj palači, nadgrobni spomenik duždu Tronu itd.) u Vrsar je navraćao i renesansni kipar Antonio Rizzo (1467. – 1498.) iz Verone.

Danas, u revitaliziranom kamenolomu Montraker ljeti se održava internacionalna kiparska škola, čija autorska ostvarenja ostaju Vrsaru, oplemenjujući time gradski prostor. Mladi kipari iz Hrvatske i svijeta od 1991. godine nastavljaju vrsarsku tradiciju, pretačući je u originalnu i suvremenu umjetnost. Skladno uređeni poluotok Montraker poprište je i naše manifestacije. Plato na samom vrhu pretvoreno je u festivalsko kino, a na Montrakeru će se održavati i književna događanja i lude noćne zabave.